Vlastimir Vuković
Novac u vreme Coronavirusa
CBM Research, Paper 2, April 2020
Sažetak
Beskrajno sićušni komadić proteina – COVID-19 iz porodice Coronavirus izmenio je život svakog čoveka na našoj majušnoj planeti. Upozorio nas je da nismo superiorni, već slabašni i ranjivi, uprkos svim našim znanjima, tehnologiji i resursima. COVID-19 neće uništiti ljudsku populaciju, pa ni novac kao njenog milenijumskog pratioca i sveprisutno sredstvo plaćanja u ekonomiji. Odlike novca posle COVID pandemije oblikovaće dva ključna faktora – tok pandemije i vanredne mere ekonomske politike, kako fiskalne, tako i monetarne. Makroekonomska pouka pandemije je jasna – kontrakcija agregatne proizvodnje i rast nezaposlenosti proporcionalni su zaraznosti i patogenosti novog virusa ili bakterije. Ekonomski oporavak takođe je determinisan brzinom suzbijanja epidemije.
Ključne reči: coronavirus, COVID-19 recesija, ekonomski oporavak, „helikopterski novac“, širenje preko banknota, ponuda keša, makroekonomska lekcija.
Virus COVID-19
Beskrajno sićušni komadić proteina – COVID-19 iz porodice Coronavirus izmenio je život svakog čoveka na našoj majušnoj planeti. Primorao nas je da buđenje proleća gledamo sa naših prozora i terasa, iz kućnog karantina, da držimo fizičku distancu, a prilikom retkih izlazaka da nosimo zaštitne maske i rukavice. COVID je svima pokazao koliko smo povezani i razotkrio da u savremenom svetu ne postoji Ostrvo Robinzon Krusa. Upozorio nas je da nismo superiorni, već slabašni i ranjivi, uprkos svim našim znanjima, tehnologiji i resursima. COVID je učinio sve ljude ravnopravnim u ovom tribalističkom svetu, u kome se hiljadu puta više investira u uništavanje života nego u njegovo održanje.
Razmere COVID pošasti beleži zastrašujuća svakodnevna statistika zaraženih i umrlih po državama, regionima, gradovima, selima i neizbežno – globalno. Prati je sumorna statistika COVID Ekonomija krize1ili ekonomija pandemije – vrtoglavi rast broja nezaposlenih, sunovrat proizvodnje, svođenje unutrašnje i spoljne trgovine na egzistencijalni nivo. Pad agregatne tražnje po definiciji je uvod u ekonomsku recesiju. Aktuelna COVID recesija već sada, po svojoj dubini i trajanju, pokazuje sve odlike depresije. Epidemiološke i ekonomske (ne)prilike nametnule su preventivnu reakciju svih vlada i njihovih agencija.
COVID-19 recesija: novac za preživljavanje
U odgovoru na COVID recesiju političari su prvo potegli novac. Naravno, ne sopstveni, već naš – novac poreskih obveznika, novac koji štedro štampaju centralne banke. Nesporno je da se u vreme ekonomske pandemije svakom članu društva mora obezbediti egzistencijalni minimum, bez obzira na razmere budžetskog deficita bilo koje zemlje. Isto tako je nesporno da se realnom sektoru neophodno obezbediti bar deo pomoći koja je pružena finansijskom sektoru u Globalnoj finansijskoj krizi 2007-2009. i nastavljena do danas. Ali je pri tome je nužno očuvati relativnu stabilnost cena roba i usluga, što je težak, ali ne i nemoguć zadatak, jer nije osnovano očekivati rast agregatne tražnje tokom pandemije. Za respiratorne ekonomske nevolje nesumnjivo je potrebna mehanička monetarna ventilacija, ali samo nakratko, da se ublaže patnje ljudi i spreči kolaps tržišta.
Većina vlada je već sprovela privremenu poresku relaksaciju i obezbedila fiskalnu podršku malim i srednjim preduzećima. Poučeni iskustvom Velike depresije 1930-ih, centralne banke su obezbedile likvidnost finansijskog sistema i ponudile enormne iznose kredita po nultim ili zanemarljivo niskim kamatnim stopama. Pored toga, centralne banke povećavaju kupovine sigurnih hartija od vrednosti, kako banaka i nebankarskih finansijskih institucija, tako i kompanija iz realnog sektora.
Istovremeno, ekonomisti su već predložili brojne stimulanse, a neki su otišli korak dalje, insistirajući na njihovoj permanentnosti.2 Mada su svi stimulansi neposredno ili posredno vezani za novac, to bi nas udaljilo od naše teme – novac u vreme Covida-a.
Podrška za oporavak – bez helikopterskog novca
Imperativ ekonomskog oporavka aktuelizovao je jedan stari termin – „helikopterski novac“, koji je u sasvim drugom kontekstu prvi upotrebio Milton Fridman, utemeljivač savremenog monetarizma. Pogrešno tumačenje Fridmanovog primera,3rašireno od Globalne finansijske krize, kulminiralo je sa COVID krizom.
Sve je više zagovornika „helikopterskog“ pristupa. „Postoji alternativa – direktno bespovratno finansiranje neophodnih dodatnih fiskalnih transfera od strane centralne banke, intervencija poznata kao „helikopterski novac“.4 Ovaj pristup, naizgled jednostavan i efektivan, jedna je od najvećih pretnji realnoj vrednosti našeg novca. Decenije niske i stabilne inflacije ne znače da je hiperinflacija iskorenjena, baš kao ni opasni virusi.
Navedeni predlozi provocirali su odgovor centralnih bankara. Džerom Pauel, prvi čovek Fed-a, početkom aprila je apostrofirao: „Naglasio bih da su to ovlašćenja kreditiranja, a ne ovlašćenja trošenja. Fed nije ovlašćen davati novac pojedinačnim korisnicima. Fed samo može dati osigurane (obezbeđene) kredite solventnim subjektima, uz očekivanje da će ti krediti biti u potpunosti otplaćeni.”5
Zato je od posebne važnosti razdvajanje funkcija, alata i dometa fiskalne politike u odnosu na monetarnu politiku. Kraće rečeno, razlikovanje zadataka ministarstva finansija, odnosno trezora, od uloge centralne banke.
U senci ove rasprave o monetarno finansiranim fiskalnim intervencijama odvijao se jedan mali dramolet, u kome je glavni negativac opet bio naš keš, tačnije – naše banknote. Pogledajmo ko su režiseri i glavni glumci u ovoj predstavi, kao i njen kraj.
COVID ne voli keš
Za pokretanje lavine pitanja o zaraznosti keša bila je dovoljna jedna opaska na konferenciji za štampu Svetske zdravstvene organizacije – koristite beskontaktna plaćanja. Tako smo saznali da keš nije krivac samo za kriminal, terorizam, utaje poreza, rasturanje narkotika i sve druge ilegalne aktivnosti, za ograničavanje monetarne politika i ratove širom sveta (pogledajte Ukidanje keša ili
gubitak sidra), već i za COVID-19 pandemiju!
Ipak, radost globalnih dobavljača novca, kartičarskih korporacija i privatnih emitenata kriptovaluta nije dugo trajala. Urgentan odgovor je 12. marta dala MIT Tecnology Review – Ne, coronavirus nije razlog za odustajanje od keša: „Zapravo, nemamo ni jedan dokaz da je novac u bilo kom obliku ikada bio izvor bilo kakve infekcije (…) Veća je verovatnoća da ćete pokupiti COVID-19 zbog dodira sa ljudima nego zbog bilo kog oblika plaćanja“.6
Iz kruga centralnih banaka među prvima se oglasila nemačka Bundesbanka, saopštenjem pod naslovom Keš ne predstavlja poseban rizik zaraze za građane: „(…) rizik prenosa coronavirusa putem keša izuzetno je mala (extremely minimal)“.7 Nedugo zatim napomenu je dala i Riksbank iz dekeširane Švedske – Nema dokaza da se coronavirus širi putem banknota“.8
Naravno, najupečatljiviji odgovor stigao je iz Škotske: „Rizik od širenja coronovirusa putem banknota je mali, „izuzev ako neko ne koristi banknote za kijanje“, kaže Christine Tait-Burkard, ekspert za infekcije i imunitet na Roslin Insitutu Univerziteta u Edinburgu“.9
Tako su banknote, zahvaljujući imunolozima i mikrobiolozima, u poslednji čas izbegle brzo izvršenje smrtne presude, koju su im davno izrekli promoteri društva bez keša. Štaviše, pokazale su se kao jedno od bitnih sredstava za prevenciju pandemijske panike. Ni jedna zemalja nije imala dovoljne zalihe zaštitnih rukavica i maski, kao ni respiratornih ventilatora, ali su sve imale zalihe novčanica i to su blagovremeno obznanile javnosti, poput nemačke Bundesbanke: „Snabdevanje kešom je osigurano“ (18.03.2020).
Novac posle COVID pandemije
COVID-19 neće uništiti ljudsku populaciju, pa ni novac kao njenog milenijumskog pratioca i sveprisutno sredstvo plaćanja u ekonomiji. Odlike novca posle COVID pandemije oblikovaće dva ključna faktora – tok pandemije i vanredne mere ekonomske politike, kako fiskalne, tako i
monetarne. Makroekonomska pouka pandemije je jasna – kontrakcija agregatne proizvodnje i rast nezaposlenosti proporcionalni su zaraznosti i patogenosti novog virusa ili bakterije. Ekonomski oporavak takođe je determinisan brzinom suzbijanja epidemije. Mere zdravstvene predostrožnosti mogu znatno ublažiti ove posledice, ali ne i preduprediti.
Naizgled kontroverzno, COVID pandemija može doprineti relativnoj stabilnosti realne vrednost novca kontrakcijom agregatne tražnje. Teško se može očekivati inflacija u vreme kada većina ljudi ima ograničen pristup prodavnicama i maloprodajnim punktovima. Agregatna ponuda takođe je primerena aktuelnim okolnostima, tako da i sa te strane nisu verovatni pritisci na rast opšteg nivoa cena.
Upotreba keša posle pandemije ne bi trebalo da opada nekoliko narednih godina, dok ljudi ne zaborave na ovu pandemiju, kao što su zaboravili i na mnogo strašniju Špansku groznicu 1918. Velika pažnja koja je i do sada posvećivana anti-bakterijskim i drugim sanitarnim karakteristikama banknota biće još veća. Ako niste znali, „banknote od €5 i €10, koje kao sitniš naročito često menjaju vlasnika, imaju dodatni zaštitni sloj od prljanja“ (Bundesbanka, 18.03.2020).
U cilju stvaranja ovakvih otpornijih banknota izvesno će biti ubrzana proizvodnja polimernih notes. Poslednji primer je nova polimerna banknota od £20, emitovana 20. februara 2020. Banka Engleske tvrdi da ja to najsigurnija banknota ikada. Sa starom £20 banknotom nestaće iz opticaja i lik Adama Smita, „prvog ekonomiste i prvog Škotlanđanina koji se pojavio na banknoti Banke Engleske“10 Ironično, lik Adama Smita na banknotama trajao je od proleća 2007, u osvit Globalne finansijske krize, do februara 2020, na početku COVID pandemije u Evropi. Zamena starih novčanica sa njegovim likom nastaviće se verovatno do stišavanja pandemije, tako da će „njegove“ banknote uokviriti dve izuzetne epizode u ekonomskoj istoriji – Veliku recesiju i COVID recesiju, nadajmo se ne i depresiju. Ako su ovakvu simboliku donele banknote sa likom jednog od očeva
ekonomije, onda se lik ni jednog ekonomiste više nikada ne bi smeo pojaviti na bilo kojoj novčanici ni jedne zemlje širom sveta. Ono što je izvesno je da posle COVID pandemije nećete imati ni jednog ekonomistu u vašem novčaniku.
____________________
[i] Baldwin, R., Weder di Mauro, B. (eds.) (2020), Mitigating the COVID Economic Crisis: Act Fast and Do Whatever It Takes, CEPR Press VoxEU, March 2020.
[ii] Paul Krugman (2020), The case for permanent stimulus, In: Mitigation the COVID Economic Crisis, p. 213-219.
[iii] “Pametno takođe znači izbegavanje zavodljivog mamca raznih varijanti tzv. „helikopterskog novca“, ili, manje živopisnim jezikom, monetizacije duga. Zbog prilične zbrke oko ove teme, vredi se kratko zadržati na njoj. Helikopterski novac dočarava moćnu sliku kako novac pada sa neba pravo u džepove ljudi. Ako ostavimo koreografiju po strani, u pitanju su dva prilično prizemna koraka. Prvi je, jednostavno, uplata na individualne račune, baš kao što država isplaćuje naknade za nezaposlene ili poreske olakšice. Drugi, manje razumljiv korak je dopuštanje dodatnom novcu da poveća depozite banaka u centralnoj banci (tehnički, poveća „višak rezervi“) – tu novac završava. Mi dobro znamo kakve su njihove posledice; ni jedan korak nije novina. Transferi su najveća komponenta državne potrošnje. A glavne centralne banke već duže vreme rade sa viškom rezervi. Postoji konsenzus da samo dodavanje rezervi malo utiče na ekonomsku aktivnost. To je guranje kanapa“. Claudio Borio (2019), Wise fiscal policy is not about helicopter money, Speech, Bank for International Settlements, 08 November 2019.
[iv] Jordi Gali (2020), Helicopter money: The time is now, In: Mitigation the COVID Economic Crisis, p. 57-61.
[v] Jerome Powel (2020), COVID-19 and the Economy, Remarks, Federal Reserve System, April 9, 2020.
[vi] Mike Ocurt (2020), No, coronavirus is not a good argument for quitting cash, MIT Technology Review, March 12, 2020.
[vii] Deutsche Bundesbank (2020), Cash poses no particular risk of infection for public, 18.03.2020.
[viii] Sveriges Riksbank (2020), No evidence that the coronavirus spreads via banknotes, News, 26.03.2020.
[ix] Rachael King and Alice Shen (2020), Will cash survive Covid-19? Central Banking, 20 March, 2020.
[x] Bank of England (2006), Governor’s Adam Smith Lecture 2006, News Release, 29 October 2006.
